Hrvatsko zakonodavstvo, poput zakonodavstava mnogih drugih država, poznaje propis o zaštiti autorskih prava. Nažalost, propis samo postoji, ali zakonodavac ga u segmentu informatike vrlo skromno štiti. Postoje neki pokušaji promjene stanja, ali autorima u Hrvatskoj se nikako ne mo˛e reæ da su zaštiæeni. Cijeli sistem zaštite sveo se na mrtvo slovo na papiru.

Primjerice, skroman pokušaj Microsofta u Hrvatskoj može se proèitati i na njihovim mrežnim stranicama, a svodi se na poziv individualnim kupcima strojeva za obradu podataka da prijavljuju trgovce koji u svojem nelojalnom poslovanju na nove strojeve instaliraju nelegalne operativne sustave i popularne aplikacije raðene za njih. O korisnicima ilegalnih instalacija niti rijeèi, iako veæina hrvatskih poduzeæa na svojim strojevima vrti upravo takav software, kao i aplikacije koje su raðene nelegalnim alatima.

• pojedinci: za kuænu upotrebu, prete˛no djeca i studenti za uèenje i igranje
• poduzeæa: za poslovnu primjenu (i ostvarivanje dobiti)

U prvoj skupini, skoro je pravilo da prva instalacija operativnog sustava i ostalih aplikacija nema životni vijek dulji od nekoliko mjeseci. Uèenje i igranje podrazumijeva puno eksperimentiranja, na koje je hrvatski korisnik prisiljen buduæi je kvalitetna prateæa literatura rijedak gost knji˛ara, na policama sa struènom literaturom. Takvim pristupom, nerijetko se ošteæuju ili uklanjaju kljuèni elementi aplikacija, koji najèešæe vode potpunom brisanju diska i instalaciji ispoèetka. U ovom trenutku na scenu stupaju pirati, koji su nerijetko i takvi mali korisnici sami.

U drugoj skupini nalaze se poduzeæa koja informacijski dio svojeg poslovanja obavljaju na ilegalan naèin. Uvrije˛ena praksa je kopiranje softwarea od korisnika koji ga je uredno platio, ali u veæini sluèajeva ne i registrirao. Takve ilegalne kopije moguæe je naæi instalirane ne samo u jednom poduzeæu. Poslovna povezanost nerijetko rezultira prijateljstvima, a prijatelji si meðusobno razmjenjuju software kao da se radi o kolekciji telefonskih kartica. Ubrzo, ilegalne kopije uredno nabavljenog softwarea moguæe je pronaæi na svim krajevima države. Obzirom na dimenzije današnjih složenih aplikacija prema disketi, ovdje još uvijek najpopularnijem prijenosnom mediju, kraða aplikacija u punom smislu te rijeèi je skoro potpuno isèezla.

Mo˛e se sa sigurnošæu tvrditi da zadivljujuæa veæina poslovno primjenjenih strojeva u Hrvatskoj radi zahvaljujuæi ilegalnom operativnom sustavu. Na isto tako zadivljujuæoj veæini strojeva u upotrebi su "legalne" aplikacije iz kuænih i inih programerskih radionica, izraðene ilegalnim alatima. Iznenaðujuæe je da meðu takvim poslovnim korisnicima ima i pravih nacionalnih giganata, koji ovako posluju posve legalno.

Ova stranica, kao i sve koje slijede ili mogu uslijediti, nastala je kao pokušaj doprinosa zaštiti struke i mukotrpnog rada svih ljudi ukljuèenih u izradu programa bilo koje namjene. Nažalost, Hrvatska je jedna od zemalja u kojoj programer nije u moguænosti ˛ivjeti kvalitetom koju on i zaslu˛uje, a hrvatsko piratstvo svakako ne pogaða samo lokalne struènjake. Postavlja se pitanje: kada æe hrvatski zakonodavac poduzeti doista efikasne mjere za zaštitu rezultata rada pojedinaca, ali i cijelih timova informatièara i njihovih struènih suradnika? Ovo je ujedno i poziv inozemnim zakonodavcima da u meðudržavnoj suradnji zahtjevaju od Hrvatske da poène štititi propise koji u njoj nedvojbeno postoje.

Lista poduzeæa za koja je nedvojbeno utvrðena upotreba ilegalnih aplikacija